Naknada za utrošak zajedničke električne energije u stambenim zgradama: pravni okvir i prava stanara

U praksi zaštite potrošača često se javljaju pitanja u vezi sa stavkom „naknada za utrošak zajedničke električne energije“, koja se u nekim stambenim zajednicama tek odnedavno pojavljuje kao posebno iskazana na računu za održavanje zgrade.. Stanari se s pravom pitaju – da li firma za održavanje ima zakonsko pravo da naplaćuje električnu energiju, ili je to isključivo u nadležnosti javnog snabdevača, kao što je EPS?

Šta podrazumeva zajednička potrošnja električne energije?

Zajednička potrošnja električne energije u stambenim zgradama odnosi se na struju koja se koristi za potrebe zajedničkih prostorija – uključujući osvetljenje hodnika, liftova, interfona, garaža, pumpi za vodu i sličnih instalacija. Ova energija se meri putem posebnog brojila za zajedničku potrošnju, koje EPS registruje najčešće na skupštinu stanara (stambenu zajednicu).

Ko izdaje račun i ko ga raspodeljuje?

EPS kao javni snabdevač isporučuje račun za zajedničku potrošnju električne energije na ime cele stambene zajednice – bilo da je to skupština stanara ili firma koja je na osnovu ugovora ovlašćena za upravljanje i održavanje zgrade. U tom slučaju, ovlašćeni upravljač (firma za održavanje) ne naplaćuje električnu energiju u svoje ime, već u ime stanara, odnosno u svojstvu posrednika u raspodeli ukupnog troška koji EPS fakturiše na ime zgrade.

Zašto se ova stavka nekad ne vidi na računu?

Postoji više razloga zbog kojih ova stavka ranije nije bila posebno iskazana:

  • Trošak zajedničke potrošnje bio je uključen u opštu stavku – kao što su „zajednički troškovi održavanja“, bez detaljnog prikaza pojedinačnih komponenti;
  • Nije postojao aktivan ugovor sa EPS-om za zajedničko brojilo – mnoge zgrade u Srbiji ranije nisu imale posebno brojilo za zajedničku potrošnju, pa se ovaj trošak ili nije evidentirao ili se delio neformalno među stanarima;
  • Održavanje je ranije bilo organizovano na drugačiji način – često bez profesionalnog upravnika, pa nije postojala praksa vođenja preciznih i transparentnih obračuna;
  • Promena načina obračuna – prelazak sa paušalnog na realni obračun prema brojilu – ovo je naročito važno i objašnjeno u nastavku:

Promena sa paušalnog na realni obračun – kako funkcioniše u Srbiji?

U Srbiji je nakon stupanja na snagu Zakona o stanovanju i održavanju zgrada došlo do formalizacije upravljanja stambenim zgradama, uključujući i uvođenje zajedničkih brojila za potrošnju električne energije.

Paušalni obračun podrazumeva da se trošak električne energije procenjuje i deli ravnomerno ili po kvadraturi, bez stvarnog očitavanja potrošnje. To je bio čest slučaj u zgradama koje nisu imale brojilo za zajedničku potrošnju.

 Kada zgrada ugradi posebno brojilo, prelazi se na realni obračun prema očitanju brojila. EPS tada izdaje mesečne račune za tačno utvrđenu potrošnju, a firma za održavanje taj trošak raspodeljuje stanarima kroz posebnu stavku na računu – „naknada za utrošak zajedničke električne energije“.

Na ovaj način, obračun postaje transparentan i zasnovan na stvarnoj potrošnji. Ova stavka se tada prvi put može pojaviti kao samostalna na računu, iako potrošnja te vrste postoji od ranije – samo nije bila posebno iskazana.

Pravo potrošača na uvid i informaciju

Potrošači imaju pravo da zahtevaju uvid u originalne račune EPS-a, kao i da traže obrazloženje o načinu raspodele troška. U skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, stanari moraju biti jasno i nedvosmisleno obavešteni o svim troškovima koje snose, kao i o osnovu za njihovo obračunavanje.

U zaključku

Naplata stavke „naknada za utrošak zajedničke električne energije“ od strane firme za održavanje zgrade nije nezakonita, pod uslovom da postoji važeći ugovor sa stambenom zajednicom (skupštinom stanara), da EPS ispostavlja račun na ime te stambene zajednice, i da firma za održavanje deluje kao ovlašćeni posrednik u raspodeli troškova među stanarima. Firma za održavanje ne naplaćuje električnu energiju u svoje ime, već raspodeljuje troškove koje EPS fakturiše stambenoj zajednici.

Žana Karavezić Krbanjević, pravni savetnik

Leave a Reply